Dioklecijanova pala\u010da- jedan od najbolje sa\u010duvanih spomenika rimskoga graditeljstva na \u010ditavome svijetu. Po\u010detkom 20. st. pove\u0107ana su znanja o njezinom izvornom izgledu. Careva je pala\u010da bila sagra\u0111ena kao spoj luksuzne vile – ljetnikovca i rimskog vojni\u010dkog logora (castruma), podijeljenoga na \u010detiri dijela dvjema glavnim ulicama. Ju\u017eni dio Pala\u010de bio je u toj shemi predvi\u0111en za cara, njegov stan i odgovaraju\u0107i dr\u017eavni i vjerski ceremonijal, dok je sjeverni bio za carsku stra\u017eu – vojsku, poslugu, za spremi\u0161ta i sli\u010dno. Tijekom stolje\u0107a stanovnici pala\u010de, a potom i gra\u0111ani Splita adaptirali su te prostore za sebi odgovaraju\u0107e potrebe, pa su tako i zgrade u unutra\u0161njosti i vanjski zidovi s kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske pala\u010de i dalje su vrlo vidljivi.<\/p>\n\n\n\n
Katedrala Sv. Duje- me\u0111u europskim katedralama splitska ima za sjedi\u0161te najstariju gra\u0111evinu – mauzolej rimskog cara Dioklecijana. U njoj, na koncu drugog milenija, povijest izmiruje pogansku anti\u010dku, kr\u0161\u0107ansku srednjovjekovnu i modernu ba\u0161tinu. Mauzolej cara-progonitelja kr\u0161\u0107ana postaje sredinom 7. stolje\u0107a katedralom u kojoj su na po\u010dasnim mjestima postavljeni oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Sta\u0161a, mu\u010denika pogubljenih u obli\u017enjem Solinu.
\nZvonik katedrale (57 m) je najizvornija dalmatinska srednjovjekovna gra\u0111evina zapo\u010deta u 13. stolje\u0107u. Zvonik je na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e temeljito obnovljen i pone\u0161to izmijenjen. Danas se stepenicama mogu\u0107e popeti na vrh zvonika, s kojega se pru\u017ea spektakularni pogled na cijeli Split.<\/p>\n\n\n\n
Peristil- je kao sredi\u0161nji trg Pala\u010de, smje\u0161ten u dijelu u kojem je bilo izgra\u0111eno nekoliko hramova, bio namijenjen caru Dioklecijanu, slavljenog kao \u017eivi sin Jupiterov. Car se pojavljivao pod arhitravnim lukom sredi\u0161njeg dijela protirona, podanici su mu pristupali, kle\u010de\u0107i mu ljubili skute njegova grimiznog pla\u0161ta, ili pred njim padali ni\u010dice, le\u017ee\u0107i cijelim tijelom na zemlji. Crvena boja granitnih stupova nagla\u0161ava ceremonijalnu funkciju. Naime, od cara Dioklecijana purpur postaje bojom cara.<\/p>\n\n\n\n
Marjan- pro\u0161etajte i otkrivajte \u0161umske puteve park \u0161ume Marjan. Biciklizam, tr\u010danje, planinarenje samo se neke od aktivnosti u kojima mo\u017eete u\u017eivati. Tijekom ljeta tu su plivanje, penjanje, kayak\u2026<\/p>\n\n\n\n
Ba\u010dvice- najpoznatija Splitska pje\u0161\u010dana pla\u017ea gdje je stvoren \u201cpicigin\u201d. Pojavom proljetnih oseka, Ba\u010dvice postaju splitska Copacabana na kojoj su zapo\u010deli mnogi poznati nogometa\u0161i, na kojoj se rodio splitski ragbi. Budite i Vi dio pri\u010de i iskusite \u017eivot na\u0161eg vibrantnog grada. <\/p>\n\n\n\n
Grgur Ninski- za\u017eelite \u017eelju i uhvatite no\u017eni prst grandioznog kipa Grgura Ninskog, rada velikog hrvatskog kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a. Pred vama \u0107e se ukazati veli\u010danstvena Zlatna vrata, koja su u rimskim vremenima vodila do Salone, najve\u0107eg rimskog grada na isto\u010dnoj obali Jadrana, i koja je smio koristiti samo car Dioklecijan i njegova obitelj.<\/p>\n\n\n\n
Riva- Splitska je Riva svoj dana\u0161nji oblik po\u010dela dobivati prije dva stolje\u0107a, kada su Francuzi u vrijeme Napoleona vladali i ovim krajevima, rukom mar\u0161ala Marmonta.
\nDo danas, ta \u0161etnica postaje gradski dnevni boravak, najpopularniji i najva\u017eniji javni prostor Splita. U me\u0111uvremenu je nekoliko puta promijenjen njen izgled, ali uvijek je bila obilje\u017eena spektakularnom scenografijom koju pru\u017eaju ju\u017ena fasada Dioklecijanove pala\u010de, s ulazom u Podrume, pa kasnije podignute zgrade zapadno od Pala\u010de, potom franjeva\u010dki samostan s crkvom Svetog Frane, te pala\u010da Bajamonti De\u0161kovi\u0107 i Lu\u010dka kapetanija na isto\u010dnom kraju.
\nDana\u0161nja Riva je pje\u0161a\u010dki raj, kojega krasi neprekinuti niz kafi\u0107a i restorana, idealno mjesto za ispijanje jutarnje ili popodnevne kave, ili za ve\u010dernji izlazak i dru\u017eenje s prijateljima uz pi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Sustipan- manji poluotok smje\u0161ten nedaleko od sredi\u0161ta grada Splita, koji sa jugozapada zatvara splitsku gradsku luku. Tu je u kasnoj antici postojala kr\u0161\u0107anska bazilika, na \u010dijim je temeljima sagra\u0111en srednjovjekovni samostan sv. Stjepana pod borovima, koji je imao veliki ugled u Splitu i po kojem je poluotok dobio svoje ime.
\nSamostan je propadao od 14. stolje\u0107a, kada su ga napustili redovnici, da bi naposljetku bio poru\u0161en 1832. godine kada je gradska uprava odlu\u010dila na tom mjestu podi\u0107i gradsko groblje. Nakon Drugog svjetskog rata, groblje je poru\u0161eno i premje\u0161teno na dana\u0161nju lokaciju na Lovrincu, a prostor Sustipana pretvoren je u park.<\/p>\n\n\n\n
Veli Varo\u0161
\nVeli Varo\u0161 i Lu\u010dac u “povijesnom sendvi\u010du” dr\u017ee jezgru grada Splita, nadme\u0107u\u0107i se za titulu najstarijega predgra\u0111a. Lu\u010dani se hvale staroilirskim toponimom Radunice, dok Velovaro\u0161ani svoju prastarost poja\u0161njavaju okriljem Marjana, pod \u010dijim su obroncima stisnuti.
\nVeli Varo\u0161 obiluje izvrsno sa\u010duvanom pu\u010dkom arhitekturom i izvornim pu\u010dkim ambijentima. Velim Varo\u0161om treba polako \u0161etati uzbrdo u vi\u0161e navrata, da bi se uo\u010dilo preostalu igru kamenja njegovih strmih kaleta te apsolviralo dojam pogledom po krovovima s Prve vidilice.
\nVeli Varo\u0161 je donedavno bio simbol splitskih ribara koji su mi\u017eerjasto \u017eivjeli od svakodnevne srdele (Spli’ski akvarel, opereta Ive Tijardovi\u0107a), dok se danas njegov stambeni kvadrat prodaje po zlato.
\nVeli Varo\u0161 je dao Splitu operne pjeva\u010de Nou Mato\u0161i\u0107a, Antu Maru\u0161i\u0107a i Ratomira Kli\u0161ki\u0107a te novinara i publicistu Miljenka Smoju.<\/p>\n\n\n\n
Galerija Me\u0161trovi\u0107
\nTijekom \u010ditavog drugog desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a Ivan Me\u0161trovi\u0107 kupuje parcele na podru\u010dju Meja, zapadnog dijela Splita, s nakanom da na njima izgradi svoju budu\u0107u rezidenciju. Gradnja isto\u010dnog krila s atelijerom i radnom sobom u prizemlju te stambenim prostorijama na katu po\u010dinje 1931. Po Me\u0161trovi\u0107evim uputama ure\u0111uje se hortikultura parka i sadi sredozemno bilje. Me\u0161trovi\u0107eva koncepcija vile na Mejama temeljila se na trima namjenama: rad, stanovanje i izlaganje. Danas, kad je galerijski sadr\u017eaj prevagnuo, jedino izvorni izgled blagovaonice do\u010darava intimu onda\u0161njeg umjetnikova doma i \u017eivota u njemu.
\nVila na Mejama bila je omiljeno boravi\u0161te Ivana Me\u0161trovi\u0107a i njegove obitelji jo\u0161 od ljeta 1932. godine, no usprkos umjetnikovoj \u017eelji nije postala i njegovo prebivali\u0161te. U travnju 1941., povodom smrti Marte Me\u0161trovi\u0107, Ivanove majke, obitelj se u njoj okupila posljednji put. Zatekla ih je talijanska okupacija grada. Da izbjegne uhi\u0107enje, Me\u0161trovi\u0107 odlazi u Zagreb gdje \u0107e se uskoro na\u0107i iza re\u0161etaka usta\u0161kog zatvora, a supruga i djeca splitski \u0107e dom kona\u010dno napustiti godinu dana poslije. Njihova tada\u0161nja prepiska sa\u010duvana je u Galeriji Ivana Me\u0161trovi\u0107a kao dio obiteljske arhive. Po odlasku obitelji, o imovini i ku\u0107i najprije je skrbio i u ku\u0107i \u017eivio Me\u0161trovi\u0107ev prijatelj, knji\u017eevnik Milan \u0106ur\u010din, potom povjesni\u010dar umjetnosti dr. Cvito Fiskovi\u0107. Umjetnikova rodbina, ali i druge obitelji, nastanjivale su vilu sve do 1965.
\nUz muzejsku gra\u0111u (skulpture, crte\u017ee, slike, arhitektonske nacrte i namje\u0161taj), Galerija \u010duva i dokumentaciju koja se referira na \u017eivot i opus Ivana Me\u0161trovi\u0107a \u2013 fotografije prvih umjetnikovih djela snimljenih po\u010detkom stolje\u0107a u Be\u010du i Parizu, kao i arhivski materijal, ponajprije obiteljski arhiv zate\u010den u ku\u0107i 1952., koji sadr\u017eava pisma \u010dlanova obitelji i prijatelja, njihove osobne dokumente i dr.<\/p>\n\n\n\n
Salona- \u0161est kilometara sjeverno od Splita, u njedrima dana\u0161njeg Solina, nalaze se ostaci anti\u010dkog grada Salone, metropole rimske provincije Dalmacije.
\nSalona je najve\u0107i arheolo\u0161ki park u Hrvatskoj, o \u010dijoj veli\u010dini svjedo\u010de impozantne zidine s kulama i vratima, forum s hramovima, amfiteatar i groblja sa salonitanskim mu\u010denicima (Manastirine, Kaplju\u010d, Marusinac), grad s preko 60 000 stanovnika i prema legendi rodno mjesto cara Dioklecijana.
\nNajmonumentalnija salonitanska gra\u0111evina – amfiteatar, podignuta u drugoj polovici 2. st i mogla je primiti gotovo 17,000 gledatelja. U arena su se odvijale spektakularne i krvave borbe gladijatora. U Saloni je otkriven ve\u0107i broj privatnih i javnih termi. U njima se osim kupanja odvijao i bogat dru\u0161tveni i kulturni \u017eivot. Osobito zna\u010dajno razdoblje u razvoju grada je doba vladavine cara Dioklecijana. U to je vrijeme Salona napu\u010den grad koji s okolicom broji oko 60 000 stanovnika i u kojem \u017eivo pulsira sna\u017ean kozmopolitski duh. <\/p>\n\n\n\n
Klis- Brdo Klis veza je izme\u0111u planine Mosor na istoku i Kozjaka na zapadu. Kroz povijest bio je meta mnogim narodima, od Ilira i Mletaka pa sve do Turaka koji su ga smatrali vratima Dalmacije, otvorenim putem prema staroj Saloni i Splitu. Na vrhu brda stvaralo se naselje koje su kasnije Turci utvrdili. Poznata Kli\u0161ka tvr\u0111ava simbol je mjesta, ali i otpora ujedinjenih Dalmatinaca u borbi protiv Turaka. Klis i danas predstavlja sponu izme\u0111u mora i Zagore jer njime prolazi i stara i nova cesta prema unutra\u0161njosti Hrvatske.
\nTvr\u0111ava Klis je udaljena 15 km od Splita.
\nAtraktivna je destinacija za sve ljubitelje \u201cIgre Prijestolja\u201d gdje se snimala ova popularna serija. <\/p>\n\n\n\n
Ka\u0161tela
\nPosebnost Ka\u0161tela le\u017ei u \u010dinjenici da se razvio oko 7 mjesta odnosno utvrda-Ka\u0161tel Su\u0107urac, Ka\u0161tel Gomilica, Ka\u0161tel Kambelovac, Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107, Ka\u0161tel Stari, Ka\u0161tel Novi, Ka\u0161tel \u0160tafili\u0107. Da bi za\u0161titili svoje posjede od provale Vlaha (polunomadskih stanovnika dalmatinskog zale\u0111a), a kasnije i Turaka, trogirski i splitski plemi\u0107i kroz 15. i 16. stolje\u0107e po\u010dinju graditi utvrde na obali izme\u0111u ova dva grada. Sagra\u0111eno ih je dvadesetak. Cilj im je bio za\u0161titi te\u017eake i skupljenu ljetinu. Oko ovih utvrda grade se zidine i planiraju naselja za stanovni\u0161tvo koje se iseljava iz neutvr\u0111enih srednjovjekovnih sela na obroncima Kozjaka.
\nOno \u0161to je zajedni\u010dko svim ka\u0161telanskim utvrdama jest da su gra\u0111ene na grebenima u samom moru ili neposredno na obali. Danas je u prostoru sa\u010duvano devet utvrda (ka\u0161tela) dok su se oko njih sedam zadr\u017eala sela te su se razvio dana\u0161nji grad Ka\u0161tela, ‘grad od sedan sela’.<\/p>\n\n\n\n
Trogir
\nGrad Trogir smje\u0161ten je na obali Ka\u0161telanskog zaljeva, na oto\u010di\u0107u Trogiru izme\u0111u \u010ciova i kopna, spojen kamenim mostom s kopnom. Grad Trogir osnovali su gr\u010dki kolonisti s otoka Visa u III. st. pr. Krista. Njegova bogata kultura je stvorena pod utjecajem starih Grka, Rimljana i Mle\u010dana. Trogir sa svojom koncentracijom pala\u010da, crkava, kula, utvrda na oto\u010di\u0107u zaista zaslu\u017euje nadimak “Kamen ljepote”.
\nU Trogiru je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi. Nalazila se u sklopu ku\u0107a u blizini katedrale i gradske lo\u017ee. Izvorni dokument koji to potvr\u0111uje je u privatnoj zbirci, a kopija u trogirskom muzeju.
\nStari dio grada Trogira uvr\u0161ten je na UNESCOv popis Spomenika svjetske kulturne ba\u0161tine. Najzna\u010dajniji kulturni spomenik je trogirska katedrala, \u010diji je portal zapadnih vrata izradio majstor Radovan.
\nBogata povijest, odli\u010dna hrana, vrhunska vina samo su neki od razloga za posjetiti grad Trogir. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dioklecijanova pala\u010da- jedan od najbolje sa\u010duvanih spomenika rimskoga graditeljstva na \u010ditavome svijetu. Po\u010detkom 20. st. pove\u0107ana su znanja o njezinom izvornom izgledu. Careva je pala\u010da bila sagra\u0111ena kao spoj luksuzne vile – ljetnikovca i rimskog vojni\u010dkog logora (castruma), podijeljenoga na \u010detiri dijela dvjema glavnim ulicama. Ju\u017eni dio Pala\u010de bio je u toj shemi predvi\u0111en za […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":453,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"default","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"default","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-534","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"yoast_head":"\n