Dioklecijanova palača- jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na čitavome svijetu. Početkom 20. st. povećana su znanja o njezinom izvornom izgledu. Careva je palača bila sagrađena kao spoj luksuzne vile – ljetnikovca i rimskog vojničkog logora (castruma), podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Južni dio Palače bio je u toj shemi predviđen za cara, njegov stan i odgovarajući državni i vjerski ceremonijal, dok je sjeverni bio za carsku stražu – vojsku, poslugu, za spremišta i slično. Tijekom stoljeća stanovnici palače, a potom i građani Splita adaptirali su te prostore za sebi odgovarajuće potrebe, pa su tako i zgrade u unutrašnjosti i vanjski zidovi s kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske palače i dalje su vrlo vidljivi.
Katedrala Sv. Duje- među europskim katedralama splitska ima za sjedište najstariju građevinu – mauzolej rimskog cara Dioklecijana. U njoj, na koncu drugog milenija, povijest izmiruje pogansku antičku, kršćansku srednjovjekovnu i modernu baštinu. Mauzolej cara-progonitelja kršćana postaje sredinom 7. stoljeća katedralom u kojoj su na počasnim mjestima postavljeni oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu.
Zvonik katedrale (57 m) je najizvornija dalmatinska srednjovjekovna građevina započeta u 13. stoljeću. Zvonik je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće temeljito obnovljen i ponešto izmijenjen. Danas se stepenicama moguće popeti na vrh zvonika, s kojega se pruža spektakularni pogled na cijeli Split.
Peristil- je kao središnji trg Palače, smješten u dijelu u kojem je bilo izgrađeno nekoliko hramova, bio namijenjen caru Dioklecijanu, slavljenog kao živi sin Jupiterov. Car se pojavljivao pod arhitravnim lukom središnjeg dijela protirona, podanici su mu pristupali, klečeći mu ljubili skute njegova grimiznog plašta, ili pred njim padali ničice, ležeći cijelim tijelom na zemlji. Crvena boja granitnih stupova naglašava ceremonijalnu funkciju. Naime, od cara Dioklecijana purpur postaje bojom cara.
Marjan- prošetajte i otkrivajte šumske puteve park šume Marjan. Biciklizam, trčanje, planinarenje samo se neke od aktivnosti u kojima možete uživati. Tijekom ljeta tu su plivanje, penjanje, kayak…
Bačvice- najpoznatija Splitska pješčana plaža gdje je stvoren “picigin”. Pojavom proljetnih oseka, Bačvice postaju splitska Copacabana na kojoj su započeli mnogi poznati nogometaši, na kojoj se rodio splitski ragbi. Budite i Vi dio priče i iskusite život našeg vibrantnog grada.
Grgur Ninski- zaželite želju i uhvatite nožni prst grandioznog kipa Grgura Ninskog, rada velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Pred vama će se ukazati veličanstvena Zlatna vrata, koja su u rimskim vremenima vodila do Salone, najvećeg rimskog grada na istočnoj obali Jadrana, i koja je smio koristiti samo car Dioklecijan i njegova obitelj.
Riva- Splitska je Riva svoj današnji oblik počela dobivati prije dva stoljeća, kada su Francuzi u vrijeme Napoleona vladali i ovim krajevima, rukom maršala Marmonta.
Do danas, ta šetnica postaje gradski dnevni boravak, najpopularniji i najvažniji javni prostor Splita. U međuvremenu je nekoliko puta promijenjen njen izgled, ali uvijek je bila obilježena spektakularnom scenografijom koju pružaju južna fasada Dioklecijanove palače, s ulazom u Podrume, pa kasnije podignute zgrade zapadno od Palače, potom franjevački samostan s crkvom Svetog Frane, te palača Bajamonti Dešković i Lučka kapetanija na istočnom kraju.
Današnja Riva je pješački raj, kojega krasi neprekinuti niz kafića i restorana, idealno mjesto za ispijanje jutarnje ili popodnevne kave, ili za večernji izlazak i druženje s prijateljima uz piće.
Sustipan- manji poluotok smješten nedaleko od središta grada Splita, koji sa jugozapada zatvara splitsku gradsku luku. Tu je u kasnoj antici postojala kršćanska bazilika, na čijim je temeljima sagrađen srednjovjekovni samostan sv. Stjepana pod borovima, koji je imao veliki ugled u Splitu i po kojem je poluotok dobio svoje ime.
Samostan je propadao od 14. stoljeća, kada su ga napustili redovnici, da bi naposljetku bio porušen 1832. godine kada je gradska uprava odlučila na tom mjestu podići gradsko groblje. Nakon Drugog svjetskog rata, groblje je porušeno i premješteno na današnju lokaciju na Lovrincu, a prostor Sustipana pretvoren je u park.
Veli Varoš
Veli Varoš i Lučac u “povijesnom sendviču” drže jezgru grada Splita, nadmećući se za titulu najstarijega predgrađa. Lučani se hvale staroilirskim toponimom Radunice, dok Velovarošani svoju prastarost pojašnjavaju okriljem Marjana, pod čijim su obroncima stisnuti.
Veli Varoš obiluje izvrsno sačuvanom pučkom arhitekturom i izvornim pučkim ambijentima. Velim Varošom treba polako šetati uzbrdo u više navrata, da bi se uočilo preostalu igru kamenja njegovih strmih kaleta te apsolviralo dojam pogledom po krovovima s Prve vidilice.
Veli Varoš je donedavno bio simbol splitskih ribara koji su mižerjasto živjeli od svakodnevne srdele (Spli’ski akvarel, opereta Ive Tijardovića), dok se danas njegov stambeni kvadrat prodaje po zlato.
Veli Varoš je dao Splitu operne pjevače Nou Matošića, Antu Marušića i Ratomira Kliškića te novinara i publicistu Miljenka Smoju.
Galerija Meštrović
Tijekom čitavog drugog desetljeća 20. stoljeća Ivan Meštrović kupuje parcele na području Meja, zapadnog dijela Splita, s nakanom da na njima izgradi svoju buduću rezidenciju. Gradnja istočnog krila s atelijerom i radnom sobom u prizemlju te stambenim prostorijama na katu počinje 1931. Po Meštrovićevim uputama uređuje se hortikultura parka i sadi sredozemno bilje. Meštrovićeva koncepcija vile na Mejama temeljila se na trima namjenama: rad, stanovanje i izlaganje. Danas, kad je galerijski sadržaj prevagnuo, jedino izvorni izgled blagovaonice dočarava intimu ondašnjeg umjetnikova doma i života u njemu.
Vila na Mejama bila je omiljeno boravište Ivana Meštrovića i njegove obitelji još od ljeta 1932. godine, no usprkos umjetnikovoj želji nije postala i njegovo prebivalište. U travnju 1941., povodom smrti Marte Meštrović, Ivanove majke, obitelj se u njoj okupila posljednji put. Zatekla ih je talijanska okupacija grada. Da izbjegne uhićenje, Meštrović odlazi u Zagreb gdje će se uskoro naći iza rešetaka ustaškog zatvora, a supruga i djeca splitski će dom konačno napustiti godinu dana poslije. Njihova tadašnja prepiska sačuvana je u Galeriji Ivana Meštrovića kao dio obiteljske arhive. Po odlasku obitelji, o imovini i kući najprije je skrbio i u kući živio Meštrovićev prijatelj, književnik Milan Ćurčin, potom povjesničar umjetnosti dr. Cvito Fisković. Umjetnikova rodbina, ali i druge obitelji, nastanjivale su vilu sve do 1965.
Uz muzejsku građu (skulpture, crteže, slike, arhitektonske nacrte i namještaj), Galerija čuva i dokumentaciju koja se referira na život i opus Ivana Meštrovića – fotografije prvih umjetnikovih djela snimljenih početkom stoljeća u Beču i Parizu, kao i arhivski materijal, ponajprije obiteljski arhiv zatečen u kući 1952., koji sadržava pisma članova obitelji i prijatelja, njihove osobne dokumente i dr.
Salona- šest kilometara sjeverno od Splita, u njedrima današnjeg Solina, nalaze se ostaci antičkog grada Salone, metropole rimske provincije Dalmacije.
Salona je najveći arheološki park u Hrvatskoj, o čijoj veličini svjedoče impozantne zidine s kulama i vratima, forum s hramovima, amfiteatar i groblja sa salonitanskim mučenicima (Manastirine, Kapljuč, Marusinac), grad s preko 60 000 stanovnika i prema legendi rodno mjesto cara Dioklecijana.
Najmonumentalnija salonitanska građevina – amfiteatar, podignuta u drugoj polovici 2. st i mogla je primiti gotovo 17,000 gledatelja. U arena su se odvijale spektakularne i krvave borbe gladijatora. U Saloni je otkriven veći broj privatnih i javnih termi. U njima se osim kupanja odvijao i bogat društveni i kulturni život. Osobito značajno razdoblje u razvoju grada je doba vladavine cara Dioklecijana. U to je vrijeme Salona napučen grad koji s okolicom broji oko 60 000 stanovnika i u kojem živo pulsira snažan kozmopolitski duh.
Klis- Brdo Klis veza je između planine Mosor na istoku i Kozjaka na zapadu. Kroz povijest bio je meta mnogim narodima, od Ilira i Mletaka pa sve do Turaka koji su ga smatrali vratima Dalmacije, otvorenim putem prema staroj Saloni i Splitu. Na vrhu brda stvaralo se naselje koje su kasnije Turci utvrdili. Poznata Kliška tvrđava simbol je mjesta, ali i otpora ujedinjenih Dalmatinaca u borbi protiv Turaka. Klis i danas predstavlja sponu između mora i Zagore jer njime prolazi i stara i nova cesta prema unutrašnjosti Hrvatske.
Tvrđava Klis je udaljena 15 km od Splita.
Atraktivna je destinacija za sve ljubitelje “Igre Prijestolja” gdje se snimala ova popularna serija.
Kaštela
Posebnost Kaštela leži u činjenici da se razvio oko 7 mjesta odnosno utvrda-Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Stari, Kaštel Novi, Kaštel Štafilić. Da bi zaštitili svoje posjede od provale Vlaha (polunomadskih stanovnika dalmatinskog zaleđa), a kasnije i Turaka, trogirski i splitski plemići kroz 15. i 16. stoljeće počinju graditi utvrde na obali između ova dva grada. Sagrađeno ih je dvadesetak. Cilj im je bio zaštiti težake i skupljenu ljetinu. Oko ovih utvrda grade se zidine i planiraju naselja za stanovništvo koje se iseljava iz neutvrđenih srednjovjekovnih sela na obroncima Kozjaka.
Ono što je zajedničko svim kaštelanskim utvrdama jest da su građene na grebenima u samom moru ili neposredno na obali. Danas je u prostoru sačuvano devet utvrda (kaštela) dok su se oko njih sedam zadržala sela te su se razvio današnji grad Kaštela, ‘grad od sedan sela’.
Trogir
Grad Trogir smješten je na obali Kaštelanskog zaljeva, na otočiću Trogiru između Čiova i kopna, spojen kamenim mostom s kopnom. Grad Trogir osnovali su grčki kolonisti s otoka Visa u III. st. pr. Krista. Njegova bogata kultura je stvorena pod utjecajem starih Grka, Rimljana i Mlečana. Trogir sa svojom koncentracijom palača, crkava, kula, utvrda na otočiću zaista zaslužuje nadimak “Kamen ljepote”.
U Trogiru je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi. Nalazila se u sklopu kuća u blizini katedrale i gradske lože. Izvorni dokument koji to potvrđuje je u privatnoj zbirci, a kopija u trogirskom muzeju.
Stari dio grada Trogira uvršten je na UNESCOv popis Spomenika svjetske kulturne baštine. Najznačajniji kulturni spomenik je trogirska katedrala, čiji je portal zapadnih vrata izradio majstor Radovan.
Bogata povijest, odlična hrana, vrhunska vina samo su neki od razloga za posjetiti grad Trogir.
